Energetski institut Hrvoje Požar, od samih početaka zamišljen i ustrojen kao znanstvena ustanova, od svojeg osnivanja 1994. godine aktivno surađuje sa industrijskim i poduzetničkim sektorom kroz brojne projekte i aktivnosti, dijeleći znanje i iskustvo svojih stručnjaka s ciljem stvaranja energetski učinkovitijeg i ekološki svjesnijeg gospodarstva ne samo u Hrvatskoj već i izvan njezinih granica. Nakon povlačenja utemeljitelja Instituta i njegovog dugogodišnjeg voditelja Gorana Granića, od početka prošle godine EIHP je preuzeo novi ravnatelj Dražen Jakšić. U intervjuu za Nacionalov prilog Megawatt objasnio je s kakvim se sve izazovima susreo na samom početku svojeg mandata, što sve čeka Institut i kakve planove ima u idućem razdoblju, ali i na kakvim se sve projektima rai te na koji način EIHP može pomoći realnom sektoru u procesu energetske tranzicije.
“Na dužnost sam stupio u trenutku kada je započinjala pandemija pa smo odmah na početku mojeg mandata bili prisiljeni uvesti organizacijske promjene i funkcioniranje Instituta prilagoditi novonastaloj situaciji. Tome smo se jako dobro prilagodili jer nam produktivnost unatoč promjenama i uvođenju rada od kuće nije opala, a svi ranije ugovoreni radni zadaci uredno su ispunjeni. U protekle dvije godine prošli smo kroz značajne organizacijske promjene i posebno promjene u ljudskim kapacitetima te je naš tim značajno pomlađen i osnažen. Uz to, proveli smo i financijsku konsolidaciju poslovanja pa smo već proteklu godinu završili s više od 800.000 kuna dobiti, a na kraju ove godine očekujemo da će se ona utrostručiti. Refinancirali smo dugove, smanjili troškove te sve svoje financijske obveze uredno podmirujemo. Financijska konsolidacija poslovanja omogućila nam je da se okrenemo promišljanju strateškog razvoja Instituta. Ove smo godine usvojili novi strateški plan za naredne tri godine, unaprjeđujemo sustave upravljanja kvalitetom, a uvodimo i novi informacijski sustav koji će poboljšati organizaciju rada i povećati produktivnost. Naša najveća snaga su ljudi, vrhunski stručnjaci koji su svojim znanjem, radom i iznimnim zalaganjem omogućili ovako dobre poslovne rezultate”, govori Jakšić.
Osvrnuo se na jedan od aktualnih projekata u koje je uključen EIHP – nZEB: “Projekt podrazumijeva uspostavu nacionalnog trening centra za nZEB gradnju, financira se iz sredstava financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine s ukupno 1,6 milijuna eura bespovratnih sredstava koje smo osigurali za provedbu projekta. Glavni pokretački motiv ovog projekta je rješavanja problema loših energetskih karakteristika, odnosno energetske neučinkovitosti javnih zgrada. Taj je problem u središtu dva ključna strateška dokumenta – Nacionalnog energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021.-2030. te Dugoročne Strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine. Hrvatska je usvojila i standardizaciju zgrada gotovo nulte energije, a usvojen je i nZEB standard koji će se primjenjivati na sve novoizgrađene zgrade i koji podrazumijeva gradnju koja će omogućavati maksimalnu uštedu u potrošnji energije. Ostaje nam riješiti problem kako postojeći fond stambenih i javnih zgrada dovesti do razine potrošnje energije sukladne nZEB standardima i to je svrha osnivanja ovog trening centra. Projekt provodimo u partnerstvu s Građevinskim fakultetom u Zagrebu te u suradnji s norveškim istraživačkim centrom Sintef i norveškim sveučilištem NTNU. Krajnji cilj nam je razviti programe edukacije za građevinski sektor, dakle za arhitekte, projektante i građevinare, kako primijeniti standarde nZEB gradnje na konkretnim projektima obnove postojećih i izgradnje novih zgrada”.
Nadalje, govorio je i o drugim aktualnim projektima koje EIHP provodi, procesu obnove zgrada u Hrvatskoj te postignutim uštedama, istaknuo je i potencijale koje donosi Europski zeleni plan, kao i suradnju Instituta s realnim sektorom. “Institut ima odličnu suradnju s poslovnim sektorom. Surađujemo s više od 150 različitih tvrtki i institucija, domaćim i stranim, kroz pružanje savjetodavnih usluga u području energetike ili pak kroz konkretnu suradnju na projektima. Već sam podatak da čak 46 posto ukupnih prihoda Instituta stiže direktno od poslovne suradnje s realnim sektorom pokazuje koliko nam je ta suradnja važna. Konkretna suradnja odvija se i kroz projekte smanjenja potrošnje energije i smanjenja ugljičnog otiska tvrtki i proizvoda, a kroz različite studije i analize pomažemo u provođenju razvojnih projekata brojnih tvrtki. U posljednje vrijeme uspostavili smo odličnu suradnju s IT sektorom, s kojim razvijamo zajedničke projekte razvoja digitalnih sustava upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije. Vjerujem da će takva suradnja znanstvenih i stručnih instituta poput našeg s industrijskim sektorom u narednim godinama još više jačati, kako bismo zajednički pomogli gospodarstvu da se prilagodi energetskoj tranziciji i promjenama koje nas očekuju. Naš je cilj da postanemo svojevrsni predvodnik i generator promjena prema niskougljičnom društvu”.
Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.
