English    Deutsch
Organizacija Instituta Projekti Instituta Kontakti

Naslovna

ISSN 1845-4372


1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.

4. Geometrijski odnos Zemlje i Sunca

Rotacija Zemlje oko svoje osi uzrokuje smjenu dana i noći, no duljinu trajanja dana određuje okretanje Zemlje oko Sunca (revolucija Zemlje). Zemlja se giba oko Sunca zatvarajući kružnicu koja se naziva ekliptika. Zemljina ekvatorijalna ravnina je uvijek nagnuta u odnosu na ravninu ekliptike za 23,5° odnosno Zemljina os rotacije zatvara s ravninom ekliptike kut od 66,5° (Slika 5a.). Zbog tog nagiba sjeverna polutka je ljeti nagnuta prema Suncu a zimi nagnuta od Sunca što je uzrok pojave godišnjih doba.

Na Slici 5b. prikazane su Arktička i Antartička polarnica te Rakova i Jarčeva obratnica. Obratnice su paralele koji su od ekvatora udaljeni prema sjeveru (sjeverna ili Rakova) ili prema jugu (južna ili Jarčeva obratnica) za 23,5o. Za ljetnog suncostaja (ljetni solsticij, 21. ili 22. srpnja) Sunce na svom putu dosegne sjevernu, a za zimskog suncostaja (zimski solsticij, 21. ili 22. prosinca) južnu obratnicu. Na sjevernoj obratnici Sunce je u zenitu 21. ili 22. lipnja u podne, a na južnoj 21. ili 22. prosinca u podne. Polarnice su paralele koje su od ekvatora udaljeni prema sjeveru (Arktički polarni krug) ili jugu (Antartički polarni krug) za 66,5°. Na području između polarnica dan i noć se izmjenjuju u 24 sata i njihova duljina se pravilno mijenja tijekom godine. Na polarnim kalotama dan i noć se izmjenjuju jedanput u godini dana tako da pola godine traje noć a pola godine dan. Međutim, Zemlja u srpnju prolazi kroz afel eliptične putanje pa se zbog toga sporije giba oko Sunca dok u siječnju prolazi kroz perihel pa joj je gibanje brže. Stoga, na sjevernoj polutki topliji dio godine traje 7,5 dana više nego hladniji, dok polarni dan traje 186 dana a polarna noć 179. Na ekvatoru dan i noć traju jednako tijekom cijele godine dok je na ostalim zemljopisnim širinama dan jednak noći samo dva dana u godini, za vrijeme proljetne ravnodnevnice (proljetni ekvinocij, 21. ili 22. ožujka) i jesenske ravnodnevnice (jesenski ekvinocij, 23. ili 24. rujna). Iz opisanog geometrijskog odnosa Zemlje i Sunca proizlazi činjenica da je smjena godišnjih doba posljedica prividnog gibanja Sunca između obratnica. Kad bi ravnina ekliptike bila okomita na os rotacije Zemlje, Sunce bi se uvijek gibalo iznad ekvatora, dan i noć bi svugdje isto trajali i ne bi bio smjene godišnjih doba.

Skok na vrh stranice

Impressum | Uvjeti korištenja

Copyright © EIHP