Energy Institute Hrvoje Požar eihp@eihp.hr

O nama

Institut je izrastao na dugoj tradiciji znanstvenih istraživanja u energetskom sustavu, koja traju više od pola stoljeća, usmjeravajući svoj razvoj prema potrebama Republike Hrvatske na putu izgradnje moderne i u Europu integrirane države. U Institutu je uvijek poštivana tradicija, ali su istovremeno razvijane nove vještine i znanstvene metode te usvajana nova znanja. Time je stvorena ukupna infrastruktura za realizaciju složenih zadaća i zahtjeva koji su obilježje današnjeg vremena. Transformacija energetskog sustava u otvoreno energetsko tržište, zakonodavno uređeno i sadržajno ustanovljeno prema pravnoj stečevini Europske unije, bili su glavni stručni i znanstveni izazov Instituta. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, pomiče se horizont rada Instituta prema vizijama razvoja energetskog razvoja u Europskoj uniji i Hrvatskoj do 2050. godine, što zahtijeva usavršavanje metoda planiranja energetskog sustava, podsustava, mreža i transporta svih oblika energije te stručno osposobljavanje za zakonodavne, institucionalne i organizacijske promjene u energetskom sustavu. S obzirom na manjak izvora energije, planiranje unutar nacionalnih granica ne daje pouzdane rezultate pa je nužno promatrati potrebe i tokove energije u široj regiji. Sigurnost opskrbe je više nego ikad prije čimbenik kojeg treba uvažavati u izboru strukture, dobavnih pravaca i tehnologija radi zadovoljenja potreba kupaca energije. Zaštita klime je ključni čimbenik za planiranje energetskog razvoja, čime se potiče intenzivnije korištenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti u svim područjima ljudskih aktivnosti. Razvoj energetskog sustava i odnosa unutar njega rezultira novim zahtjevima za znanjem i sposobnošću svih sudionika u energetskom gospodarstvu i državnoj administraciji, ali i za educiranjem samih građana. Obrazovanje i informiranje postaje značajna aktivnost Instituta, što iziskuje kontinuirano usavršavanje stručnjaka u Institutu, kao i njihovo aktivno sudjelovanje u obrazovanju drugih. Institut svoju misiju provodi u suradnji s brojnim znanstvenicima i institucijama iz Hrvatske i inozemstva te preuzima vodeću ulogu na području razvoja energetike u široj regiji, a i izvan nje.

 

trateški cilj Instituta je njegova prepoznatljivost kao centra izvrsnosti iz područja energetskog planiranja i analiza u široj regiji. Institut je spreman odgovoriti na zahtjeve energetskog sustava Republike Hrvatske, kao članice Europske unije. Takvu stručnu i znanstvenu pomoć Institut je spreman pružiti i zemljama u regiji i izvan nje. U razvoju dugoročno održive energetike Institut već surađuje i surađivat će s državnim, regionalnim i lokalnim administracijama, energetskim subjektima, privatnim poduzetnicima, znanstvenim, obrazovnim i stručnim institucijama u Hrvatskoj, regiji i EU. Suradnja na multinacionalnim energetskim projektima obogaćuje znanje i vještine zaposlenika, a time se povećavaju njihove sposobnosti za provođenje najzahtjevnijih zadaća. Institut širi regionalnu i međunarodnu suradnju posebice na tržištima gdje je tijekom godina stekao povjerenje kao profesionalno odgovorna te stručno i znanstveno kompetentna institucija. Postavljeni ciljevi mogu se ostvariti samo visokom kvalitetom usluga, zadovoljstvom klijenata i stalnim povećanjem stručne i znanstvene osposobljenosti zaposlenika. Stručnom i znanstvenom usavršavanju zaposlenika i ubuduće će se pridavati velika pozornost poticanjem njihove kreativnosti i podizanjem zadovoljstva na radu. Uključivanje Instituta u obrazovanje stručnjaka dalo je veliki doprinos stvaranju kvalitetnog kadra na području energetske učinkovitosti, a namjera je da se to proširi i na ostala područja energetskog planiranja.VIZIJA I MISIJA

Ideja o osnivanju Energetskog instituta Hrvoje Požar pokrenuta je krajem 1993. godine iz potrebe da se osnuje neprofitni institut kao potpora procesima reforme, državnim institucijama i tvrtkama u energetskom sektoru. Institut je osnovan 1994. godine odlukom Nadzornog odbora Hrvatske elektroprivrede (HEP) kao društvo s ograničenom odgovornošću. Uz dr. sc. Gorana Granića, koji postaje i prvi direktor Instituta, jedan od osnivača i stručnjak velikog znanja i iskustva bio je dr.sc. Ivo Hrs, čija je prerana smrt prekinula njegov plodan znanstvenoistraživački rad i doprinos području elektroprivrede i energetike. Početni stručni tim sastojao se od istraživača Instituta za elektroprivredu i energetiku iz znanstvenog područja planiranja energetskog i elektroenergetskog sustava i mreža, s tradicijom znanstveno istraživačkog rada od 1953. godine, koju su nazivali zagrebačka (hrvatska) energetska škola, a koju su stvarali akademik Hrvoje Požar i, kasnije, akademik Božo Udovičić. Godinu dana kasnije, 1995. godine, osnivači postaju i Vlada Republike Hrvatske (Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo gospodarstva) te Industrije nafte (INA), s jednakim pravom upravljanja. Tijekom 2002. godine osnivačka prava HEP-a i INA-e prenose se na Vladu Republike Hrvatske, koja zatim određuje da misija Instituta uključuje i stručnu i znanstvenu potporu Vijeću za regulaciju energetskih djelatnosti. Godine 2004. Institut je preoblikovan u neprofitnu znanstvenu ustanovu u vlasništvu Republike Hrvatske. Prvo sjedište Instituta bilo je u Ulici grada Vukovara 37, u poslovnoj zgradi HEP-a, a od 2000. godine sjedište Instituta je u Savskoj cesti 163, u zgradi koja je posebno preuređena i opremljena da omogući ispunjenje ukupne misije Instituta.

(5. srpnja 1916. Knin. – 30. lipnja 1991. Zagreb) Inženjer, doktor tehničkih znanosti, sveučilišni profesor, znanstvenik svjetskog glasa, enciklopedist i akademik Hrvoje Požar nezaobilazna je i stožerna figura novije hrvatske povijesti na području tehničke znanosti i vrhunskih znanstvenih dostignuća. Imao je zapaženih uspjeha na svakom području kojim se tijekom radnoga vijeka posvetio, bez obzira radilo se o stručnom ili znanstvenom radu, nastavi na fakultetu, nakladništvu, promišljaju novih tehničkih rješenja ili vlastitih metoda izračunavanja u energetici. Krčio je nove putove znanosti ogromnim znanjem i još upornijim radom. Iza svake njegove brojke, svakoga slova, svakoga doprinosa novome stajao je uloženi trud, sati i sati, mjeseci i godine rada, popravljanje rezultata vlastitih i tuđih dostignuća. Stremio je sve boljem i boljem, postavivši zahtjevni cilj – savršenstvo. Mnogi bi na takvom putu posustali, ali ne i Hrvoje Požar, čovjek koji se nije mirio s neriješenim problemima i još više s mogućim porazom, izgubljenom bitkom u svojevrsnom ratu, kojeg je vodio cijeloga života, za originalna rješenja i nove znanstvene spoznaje. Uz mnoge vrline imao je i onu koju mnogi veliki ljudi nemaju pa je uporno i nesebično svoje znanje i iskustvo prenosio na mlađe – studente, asistente i suradnike. Učio ih je da vlastitim naporom i kritičkim preispitivanjem zadatka, na osnovi znanja koje im je davao, sami dođu do biti problema i vlastitog rješenja. Bio je – Učitelj ili kako su ga voljeli nazivati – Profesor. Bio je i rođeni vođa, okupljajući oko sebe i svojih ideja ambiciozne mlade inženjere, željne znanja te stručnog i znanstvenog dokazivanja. Neponovljivo se oduševljavao novim spoznajama, njegov je entuzijazam bio zarazan, radni tempo ubitačan, tako da su s njim ostajali samo najbolji, spremni na odricanja, ali i na vrhunske rezultate. Smatrao je rad osnovom svega, što je dokazivao čitavog života, obavljajući obaveze glavnog tajnika HAZU i poslove glavnog urednika Tehničke enciklopedije na posljednjem svesku i u bolnici, teško bolestan. Za njega nije bilo neradnog dana ili godišnjeg odmora, jer su upravo to bili dani kada se najbolje mogao posvetiti onom što je najviše volio – radu i istraživanju. Nije se ustručavao kazati istinu i dokazati je, ali poglavito stručnoj javnosti, a hoće li je prihvatiti politika i političari nije mnogo mario. Nikada nije ulazio u jalove sukobe sa svojim neistomišljenicima, jer je smatrao dovoljnim jednom iznijeti svoje utemeljeno mišljenje. Medijski nije često istupao, svjestan snage politike nad znanjem, prepuštajući zainteresiranima rezultate svoga stručnog i znanstvenog rada. Neprocjenjiv je njegov doprinos kojim se studij elektrotehnike u Zagrebu svrstao uz bok svjetskim elektrotehničkim fakultetima. U materijalnom i duhovnom razvitku fakulteta ugrađene su mnoge analize i sinteze profesora Požara, a njegovi su prijedlozi i savjeti utkani i u današnji svjetonazor na fakultetu. Usporedno djelovanju na ETF-u i Akademiji, sudjelovao je u radu Instituta za elektroprivredu u Zagrebu, iz kojeg se razvio Energetski institut koji danas nosi njegovo ime. Utemeljitelj je svjetski poznate Zagrebačke energetske škole. Akademik Požar najugledniji je suvremeni hrvatski enciklopedist za tehničke znanosti i struke. Bio je glavni urednik Tehničke enciklopedije od 6. do 12. sveska, do svoje smrti. Profesor i akademik Hrvoje Požar objavio je preko 330 znanstvenih i stručnih radova te studija, skripata i knjiga s područja energetike, ukupno blizu trideset tisuća stranica.