Energy Institute Hrvoje Požar eihp@eihp.hr

Akademik Hrvoje Požar

Rad je za akademika Hrvoja Požara bio osnova svega. I to je cijeloga života neumorno dokazivao. Krčio je nove puteve znanosti golemim znanjem i upornim radom. Odmor je za njega bila nepoznata kategorija, ili istoznačnica za mir u kojem je mogao neometano još žustrije raditi i istraživati. Njegov je entuzijazam bio zarazan, a radni tempo iznimno ubrzan. Tako su uz njega ostajali samo oni najbolji, spremni na odricanja, ali i na vrhunske rezultate. Bio je rođeni vođa. Okupljao je oko sebe ambiciozne mlade inženjere željne znanja, a svoje znanje i iskustvo nesebično je prenosio na one mlađe – studente, asistente i suradnike. Osobnim primjerom pokazivao im je kako se uz uloženi trud i rad dolazi do novih spoznaja. Težio je višem i boljem, postavivši si savršenstvo kao zahtjevan cilj, što je i postigao. Zato nikada nije ulazio u jalove rasprave sa svojim neistomišljenicima. Medijski nije često istupao, svjestan prednosti snage politike nad znanjem, nego je zainteresiranima nesebično prepuštao rezultate svoga stručnog i znanstvenog rada. Takav je bio Hrvoje Požar. Malen je hodio pod zvijezdama da bi danas njegova zvijezda velikim sjajem blistala nad hrvatskom znanošću. Hvala mu!

Rođen je 5. srpnja 1916. u Kninu, u obiteljskoj kući u glavnoj kninskoj ulici, nasuprot crkvi sv. Ante u kojoj je kršten 6. kolovoza 1916. kao – Hrvoje – Paško –  Šime. Nakon završene osnovne škole gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je maturirao 1934. godine. Odrastajući bez oca, koji je politički likvidiran, uspio je gordost i ponos ovoga krševita kninskog kraja pretočiti u stvaralačku energiju koja ga je krasila od mladosti do kraja života. Znanstvenik po opredjeljenju i rezultatima, humanist po uvjerenju i djelima, mudar, staložen i velikodušan, ostaje na ponos i diku svakom Kninjaninu. Na kninskoj tvrđavi, uz sjenovite obale Krke, koja je Muzej i Samostan – mjesto koje je obilježilo njegovo djetinjstvo – posvećena mu je Spomen-soba Kninskog muzeja, kao skromna zahvala te kako bi i budući naraštaji shvatili značaj jednog od najvažnijih Kninjanina.

Prvo desetljeće rada akademika Hrvoja Požara vezano je uz njegovo formalno zaposlenje u nekadašnjim poslovnim organizacijama iz kojih je potekla današnja Hrvatska elektroprivreda (HEP), gdje je potkraj 1946. organizirao, a nakon toga i vodio prvu dispečersku službu na području Dalmacije. Tijekom cijelog radnoga vijeka sudjelovao je u rješavanju mnogih kompleksnih studijskih i analitičkih zadataka te u kreiranju koncepata i određivanju veličine izgradnje svih elektrana koje su izgrađene do 1990. Bio je začetnik uspostave, odnosno dosljedne primjene stručnih i znanstvenih metoda u svim segmentima razvoja, izgradnje i korištenja elektrana i elektroenergetske mreže, integralnog promatranja svih energetskih sustava, uspostave ekonomskih odnosa prema realnim troškovima i ukupnom gospodarenju energijom za potrebe Hrvatske elektroprivrede, unaprjeđujući tako njezino poslovanje. Punih 50 godina bio je duboko predan istraživanju svih oblika racionalnog i ekonomičnog korištenja energije za potrebe čovjeka i njegove životne sredine. Bio je veliki pobornik najveće moguće energetske samostalnosti svake zemlje jer se bez nje ne može imati niti politička samostalnost.

Na Elektrotehničkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu počeo je raditi kao asistent 1951. te je karijeru nastavio kao docent (1953.), izvanredni profesor (1957.) i redoviti profesor (1960.–1985.) Dva puta je bio dekan Fakulteta(1960.–1962. i 1968.–1970). Za to vrijeme je unio novi stil rada, osuvremenio nastavu i približio ju svakodnevnoj problematici, unaprijedio je informatizaciju (nabavljanjem prvoga računala), izdavaštvo, gradnju Fakultetskog i Sveučilišnog računskog centra. Bio je omiljen među učenicima zbog svog entuzijazma, savjesnosti i predanosti radu. Poznat pod nadimkom Profesor, utjecao je na mnoge studente kojima je pokazao svu svoju ljudsku i profesorsku širinu, kao njihov mentor. Sudjelovao je u četiri značajne reforme, kojima se studij usklađivao s najboljom europskom praksom i potrebama znanja te je zastupao režim studiranja „godina za godinom“ u kojem je potrebno položiti sve ispite s tekuće godine kako bi se upisala sljedeća. Takav režim potrajao je gotovo 35 godina i u tom je razdoblju Fakultet stekao ugled vodećega fakulteta u državi.

Hrvoje Požar bio je prorektor Sveučilišta u Zagrebu u akademskoj godini 1970./1971. i 1971./1972. Tada je na Sveučilištu osnovano sedam znanstvenih zajednica. S rektorom Ivanom Supekom i prorektorom Nikšom Allegrettijem osnovao je Sveučilišni računski centar koji ima važnu ulogu u pružanju pomoći u sveučilišnoj nastavi i u obrazovanju odgovarajućih stručnjaka. Bio je koautor više pravnih akata, od programa perspektivnoga razvoja Sveučilišta, preko nacrta Zakona o znanstvenom radu, do Zakona o visokom školstvu, koji je Sabor SR Hrvatske donio u srpnju 1971. Time je dao svoj značajan doprinos razvoju Sveučilišta. Na prvome mjestu mu je uvijek bila dobrobit studenata te je zapamćen po svojoj iznimnoj iskrenosti i poštenju tijekom političkih previranja iste godine, kada je među rijetkima hrabro svjedočio u korist studenata na suđenju vođama studentskoga štrajka.

Bio je glavni urednik Tehničke enciklopedije Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža od 1976. do 1991. Uređujući to dosad najopsežnije enciklopedijsko djelo na hrvatskome jeziku te jedno od rijetkih sličnih djela u svijetu, svrstao se među velikane domaće i svjetske leksikografije. Sa Zavodom je surađivao još od 1960., a s uredništvom Enciklopedije od 1966., kao urednik struke elektrotehnika. Odlaskom u mirovinu profesora Rikarda Podhorskog, pokretača i prvoga glavnog urednika Enciklopedije, akademik Požar prihvatio se odgovorne uloge glavnog urednika od 6. do 12. sveska. Enciklopedijske članke uređivao je do posljednjega detalja, ostavljajući podrobne upute pisane prepoznatljivim urednim rukopisom. Uz pisanje i uređivanje enciklopedijskih članaka njegova je uloga obuhvaćala i organizaciju rada mnogih suradnika. Uvijek je rado prihvaćao njihova mišljenja, potičući ih da kritički čitaju i njegove tekstove. Kao čovjek široke naobrazbe i vrstan inženjer, radom na Enciklopediji, dao je osobni pečat usustavljenju znanja s područja tehničkih znanosti te razvoju hrvatskoga tehničkoga nazivlja.

 

Hrvoje Požar bio je glavni tajnik Akademije punih 13 godina (od 1978. do 1991.), to je najduži mandat u povijesti Akademije. Svojim izvanrednim sposobnostima i dugogodišnjim djelovanjem ostavio je neizbrisiv trag u svim vidovima djelovanja Akademije. Pokazao je veliko razumijevanje i uspostavio bliske odnose sa svim članovima Akademije, ne samo u području tehničkih znanosti u kojem je znanstveno i stručno radio nego i u širokom krugu, od lingvistike do matematike i fizike. Njegov trud i doprinos u vidu poticanja znanstvenih istraživanja i u objave njihovih rezultata kulminirao je unaprjeđenjem Akademijina izdavaštva na razinu od čak jedne knjige tjedno. Odigrao je ključnu ulogu pri transformaciji Akademije iz JAZU u HAZU, argumentirano pokazujući da je Akademija oduvijek i po članstvu i po područjima i rezultatima djelovanja bila hrvatska.

Tijekom znanstvene karijere od 1950. do 1990., pri osmišljavanju razvoja energetskog i elektroenergetskoga sustava uz izgradnju novih postrojenja, sve je podredio znanosti. Bio je preteča znanstvenih analiza temeljenih na istodobnom promatranju energetskih sustava i oblika energije. Njegov kreativan i vizionarski rad bio je temelj za Zagrebačku energetsku školu„Zagrebačku energetsku školu“, tradiciju znanstvenoistraživačkog rada poznatu u svijetu. Inzistirao je na tome da se svaka odluka o energetici temelji na znanstvenim analizama. Neumoran u svom radu bio je veliki uzor mladim inženjerima, potičući ih na hrabro tumačenje znanstvenih rezultata, pokazujući iznimnu volju za traženje novih rješenja. Do danas je nedostižan po pitanju znanstvenog autoriteta, ali i po prenošenju znanja i ljubavi prema znanosti mladima. Znanstvenu zajednicu zadužio je svojim načinom razmišljanja, razumijevanja i nesebičnim radom. Autor je 319 stručnih i znanstvenih radova, članaka, referata i knjiga u Hrvatskoj i inozemstvu.

Monografija – “HRVOJE POŽAR – Velikan energetike i moderne sveučilišne nastave 1916.-1991.”

Studia Lexicographica – “Hrvoje Požar: znanstvenik”

Više o HRVOJU POŽARU pronađite na Internet stranici – http://www.hrvoje-pozar.info/