Energy Institute Hrvoje Požar eihp@eihp.hr

U četvrtak, 5. svibnja 2016. u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, održan je okrugli stol na temu Procjena učinaka integracije obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav RH. Okrugli stol je održan u organizaciji Znanstvenog vijeća za energetiku HAZU-a i hrvatskog ogranka CIGRÉ, a okupio je 115 sudionika, i potvrdio veliki interes šire stručne javnosti za aktualnu temu skupa.

Skup su otvorili tajnik vijeća za energetiku HAZU Mladen Zeljko (EIHP) i glavni tajnik HRO CIGRÉ Božidar Filipović-Grčić, a moderator je bio Goran Majstrović (EIHP), predsjednik Studijskog odbora HRO CIGRÉ, Razvoj i ekonomija elektroenergetskog sustava.

Boris Markota, direktor Sektora za vođenje EES-a i tržište HOPS-a, u uvodnom je dijelu prezentirao temu „Proizvodnja vjetroelektrana – planovi i ostvarenje u proteklih 15 mjeseci“, te najavio mjesečne i godišnje podatke o proizvodnji vjetroelektrana koje će HOPS objavljivati na svojim web stranicama.

Mate Lasić, rukovoditelj Službe za razvoj iz Sektora za razvoj, investicije i izgradnju HOPS-a u prezentaciji „Informacija o analizama budućeg očekivanog utjecaja vjetroelektrana na pogon elektroenergetskog sustava“ naglasio je da povećana integracija vjetroelektrana uzrokuje znatan porast troškova HOPS-a za uravnoteženje sustava te da je sadašnji model planiranja proizvodnje obnovljivih izvora energije neodrživ.

O temi „Svojstva elektrana na OIE u Hrvatskoj“ koji proizvode električnu energiju govorio je Marijan Kalea, istaknuvši glavne značajke pojedinog tipa elektrana: hidroelektrana (malih i velikih), vjetroelektrana, sunčanih elektrana i bioelektrana, prema ostvarenjima u Hrvatskoj tijekom 2015. godine.

Završno izlaganje Okruglog stola sa temom „Termoelektrane na fosilna goriva spram OIE u Hrvatskoj do 2030. godine“ održao je Marko Lovrić, koji je u više  scenarija analizirao moguće investicije u elektroenergetski sustav (termoelektrane, obnovljivi izvori energije i prijenosna mreža) potrebne za namirivanje potrošnje električne energije do 2030. godine te zaključio da je najvjerojatnije rješenje kombinacija navedenih izvora energije i dogradnja prijenosne mreže. (Izvor: www.hops.hr)

PREZENTACIJE:

Markota Lasić Kalea Lovrić